Što je podrijetlo Dana svih svetih
Svake godine Dan Svih Svetih slavi se 1. studenog, poseban dan za mnoge ljude koji se zapravo ne slavi samo u našoj zemlji. U drugim zemljama, kao što su Meksiko, Kolumbija, Peru, Bolivija ili Gvatemala, također se slavi, iako je u tom slučaju svečanost drugačija.
Bilo kako bilo, nema sumnje da je ovaj festival očigledno religiozan, iako je još jednom bio, osobito kada je uloga Katoličke crkve bila dublje ukorijenjena u društvu nego što je danas.
No, da bismo se raspitali o njegovom podrijetlu, moramo se vratiti natrag pape Bonifacije IV, koji je bio odgovoran za posvećenje takozvanog "Panteona Agrippa" kultu "Djevice i mučenika". Iako se u to vrijeme ovaj festival slavio 13. svibnja, u spomen na anonimne svete i nepoznate kršćanstvu, upravo je papa Grgur III (731.-741.) Promijenio datum na 1. studenoga.
Upravo je taj Papa posvetio kapelu u bazilici San Pedro u čast svim svetima, postavljajući svoju godišnjicu za ovaj dan.
I zašto je došlo do promjene datuma? Očigledno je to zbog prelaska na kršćanstvo različitih naroda koji pripadaju poganskoj tradiciji, a koji zapravo odbijaju napustiti svoje blagdane i korijene.
Ali razlog za promjenu ima šire značenje ili značenje. A to je da su glavni katolički vođe u to vrijeme mislili da će uspostavljanjem novih svečanosti na isti datum i doktrinarnim izgledom sličnim poganima, biti lakše ovim vjernicima da napuste svoja stara uvjerenja.
Ne uzalud, uoči 1. studenoga održan je keltski poganski festival koji je obilježio kraj ljeta i žetve i dolazak dana hladne i veće tame. Prema tom uvjerenju, dolazak promjene godišnjeg doba dogodio se kao posljedica boga smrti, krivog za počinjenje mrtvog povratka.
S rimskom invazijom s njom se miješala keltska kultura, as njom i usvajanje "Svečanost mrtvih", iako su se u ovom slučaju Rimljani odlučili pomiješati s njihovom Fiestas de Pomona, koji su bili posvećeni božici plodnosti.
Mi smo, dakle, prije onoga što bi se moglo nazvati početak Noći vještica, iako je u kršćanstvu takva vrsta svečanog bdjenja zvala s imenom "Sve Hallow's Even" (ili ono što je isto, bdijenje svih svetih).
Sredinom 9. stoljeća papa Grgur IV. (827.-844.) Proširio je ovu proslavu na cijelu katoličku crkvu. Tako su na ovaj način svi sveci počeli imati dan u kalendaru koji treba pamtiti i štovati, i strancima i onima koji već imaju svoju stranku u liturgijskom kalendaru: 1. studenoga. I to je, od ovog trenutka, kada je ovaj praznik jednak u svim zemljama s katoličkom većinom.
Međutim, postoje razlike s pravoslavnom crkvom, anglikanskom crkvom i luteranskom crkvom. Za ove crkve ovaj se festival obilježava prve nedjelje nakon Pedesetnice, proslava se slavi 50 dana nakon Uskrsa, u kojoj kršćani nastoje obilježiti dolazak Duha Svetoga na apostole.
Ako želite uživati u ovom danu na drugačiji način i kao što je to učinjeno u prošlosti, predlažemo da otkrijete 3 recepta tipičnih slatkiša za sve svete.