Koliko težine svaka kalorija i zašto ne sve tove isto
Kad god razgovarate o bilo kojoj hrani, osobito ako slijedimo dijetu za mršavljenje kako bismo smanjili težinu, radimo to dok razgovaramo o kalorija što donosi
Tako, na primjer, govorimo o kalorijama koje jedna jabuka donosi, komadić čoriza ili komad čokoladnog kolača. Ali ne prestajemo razmišljati o nečemu temeljnom: ako je zapravo hrana koju ćemo konzumirati blagotvorna s prehrambene točke gledišta, ili pak bogata zasićenim mastima i šećerima.
Kao što sigurno znate, količina preporučenih dnevnih kalorija koje osoba treba jesti ne ovisi samo o njihovom spolu (to jest, ako su muški ili ženski), nego o njihovoj fizičkoj konstituciji i aktivnosti koju obavljaju. I nije jednako kilokalorijama koje bi sportaš trebao jesti, a koje mora konzumirati sjedilačka osoba koja jedva vježba.
U tom smislu moramo imati na umu da ne postoji točan odnos između konačnog broja kalorija koje prelaze potrošnju vašeg tijela i konačne težine koja se povećava. Zašto? Vrlo jednostavno: jer to je nešto što u konačnici ovisi o konstituciji, metabolizmu i genetici svakog od njih.
Što su kalorije?
Kalorija je jedinica energije koja se koristi za mjerenje energetskog sadržaja hrane koju jedemo, U osnovi, to nam omogućuje da imamo niz mogućnosti koje nam daju mogućnost da znamo koje su namirnice koje se najviše preporučuju, a koje izravno ovise o potrebama koje naše tijelo ima u svakom trenutku.
To je proizvod makronutrijenata koji su nam potrebni za dobivanje energije; tako da se, jednom kada se izvuku iz ovih hranjivih tvari, kalorije pretvore u kilokalorije.
U osnovi, tu energiju osiguravaju ugljikohidrati ili ugljikohidrata, masti (oko 9 kalorija po gramu) i proteini (oko 4 kalorije po gramu).
Njegova energetska vrijednost je ista; Ono što se mijenja je ako tijelo u vrijeme dobivanja energije preferira korištenje kalorija koje su u obliku masti koje ugljikohidrati. Stoga, ovisno o njihovom porijeklu, sve kalorije ne dobivaju jednaku težinu.
Uzmimo primjer: šalica riže pridonosi oko 230 kalorija, dok dvije velike kobasice daju isti iznos. Obično je za nas povezati da obje namirnice imaju isti učinak na gubitak težine ili dobitak, ali u stvarnosti to nije slučaj: dok kalorije iz kobasica imaju tendenciju masnoće, one iz riže nemaju. Ovdje vidimo kako s istom količinom kalorija, riža ima tendenciju da se stavi na manju težinu od kobasica.
Ne dobivaju se sve kalorije na isti način
U ovom trenutku to je više nego očito sve kalorije ne postaju jednake, na isti način. Naime, naš organizam ne teži procesiranju istih kalorija kao, na primjer, komadić kolača koji nam daje pregršt badema, iako se čini da je isti broj kalorija.
Razlog je više nego očigledan: ako većina kalorija koje konzumiramo svaki dan dolaze iz hrane bogate šećerima, gušterača brže izlučuje inzulin, što uzrokuje da jetra pretvori višak glukoze u masne kiseline, koji su integrirani kao trigliceridi i konačno deponirani kao masnoća u našem masnom tkivu.
Ključ, kao što vidimo, nije u tome koliko jedemo na temelju kalorija sadržanih u hrani, nego u onome što jedemo. I premda plodovi prirodno sadrže šećere, jasno je kompenziran njegovim doprinosom u vlaknima, što pomaže da se ona sporije apsorbira.
Stoga je preporučljivo izbjegavati sokove, slatkiše, industrijsku pekaru, gotovu hranu, slatke sokove, pa čak i određene umake i žitarice sa šećerom, te se isključivo odlučiti za svježu, prirodnu i zdravu hranu. Ovaj je članak objavljen samo u informativne svrhe. Ne možete i ne biste trebali zamijeniti konzultacije s nutricionistom. Savjetujemo vam da se obratite svom pouzdanom nutricionistu.
